Via Dinarica White Trail

Download

Author

vp@4ofseven.com

39 1 25

See more trails from this author

Trail stats

Distance: 782.88 mi
Elevation gain: 164,587 ft
Technical difficulty: Difficult
Elevation loss: 165,092 ft
Max elevation: 8,770 ft
TrailRank: 23
Min elevation: 618 ft
Trail type: One Way

Coordinates: 12588
Uploaded: July 19, 2017
Recorded: July 2017

Be the first to clap

near Bukovje, Postojna (Slovenija)

Viewed 895 times, downloaded 71 times

Itinerary description

This is the main trail along the entire length of the Via Dinarica that follows the natural flow of the highest peaks of the Dinaric Alps. The White Trail includes all of the highest peaks in each respective country. Although there are a plethora of activities along this head trail, such as mountain biking and rafting, it’s main function is as a hiking trail. Be patient, stage tour descriptions are coming soon!

Waypoints

Rudnik

Rudnik je istaknuto šumovito brdo iznad Tršća, u malo poznatom, ali vrlo slikovitom sjevernom dijelu Gorskog kotara. Na istočnoj padini Rudnika Hrvatske šume uredile su dva skijaška spusta i žičaru, a u podnožju restoran Brvnara. Sam vrh je ravna livada iznad skijališta, a vršna točka obilježena je tuljcem za žig i pločom na stablu 20 m dalje. Iako je vrh travnat, vidik s vrha zaklanjaju okolna stabla, ali se sa skijališta lijepo vidi Tršće. Unatoč imenu, na njemu nikada nije bilo rudokopa niti ima rudače. U zaselku Frbežari u Tršću je planinarska kuća PD a Kamenjak, koja može poslužiti za smještaj planinara. U zimskom razdoblju Tršće se pretvara u skijaški centar, a u ljetno doba orijentirano je na lovstvo i lovački turizam. Vidik: S livade na vrhu pogled privlači Snežnik u Sloveniji. Žig: Žig je u tuljcu na sredini vršne livade, a oznaka vrha na dominantnom stablu na njenom rubu. Na vrhu je i metalni žig.

Planinarski dom Schlosserov dom

Planinarski dom Schlosserov dom nalazi se na sedlu između vrhova Velikog i južnog Malog Risnjaka, na Schlosserovoj livadi. Nazvan je po dr. Josipu Schlosseru Klekovskom, prvom predsjedniku HPD‑a i osnivaču hrvatske botanike. U prizemlju doma su zimska soba, kuhinja, prostorija dežurnog, sanitarni čvor i prostrana blagovaonica, na katu sobe s krevetima i u potkrovlju skupna spavaonica.

Veliki Risnjak

Veliki Risnjak jedan je od najslikovitijih hrvatskih vrhova, drugi po visini u Gorskom kotaru, 6 metara niži od Bjelolasice. Na vršnoj stijeni je 1952. uklesan natpis u spomen Schlosseru i Vukotinoviću, istraživačima prirode Risnjaka. Cijelo područje Risnjaka odlikuje se bogatom i raznolikom florom i zanimljivim životinjskim svijetom, te je stoga zaštićeno kao nacionalni park. Vidik: Vidik s vrha otvoren je na sve strane. Dobro se vide Riječki zaljev, Krk, Učka, Ćićarija, Snježnik, slovenski Snežnik, Lokvarsko jezero, Bjelolasica, Velebit, a na sedlu ispod vrha Schlosserov dom. Žig: Na vrhu je metalni žig. žig utisnut u Schlosserovu domu se ne priznaje.

Viševica

Viševica je vrh stožastog oblika koji se iznad brojnih vrhova u okolici ističe izgledom i visinom. Padine ispod vrha su strme i šumovite, a na samome vrhu nema šume pa se vidici otvaraju tek s izlaskom na vršnu livadu. Unatoč ljepoti, planinari Viševicu razmjerno rijetko posjećuju jer su svi klasični prilazi razmjerno strmi i dugi. Vidik: Budući da je Viševica podjednako udaljena od Velebita, Bjelolasice, Bijelih stijena, Risnjaka, Učke i vrhova na sjevernim jadranskim otocima, promatrač s vrha ima osjećaj da se nalazi u središtu golemoga prirodnog amfiteatra. Žig: Žig vrha je u metalnoj kutiji na vrhu.

Bitoraj

Vrh Bitoraja je skupina stijena koje strše iznad šumske vegetacije koja prekriva cijelu planinu. Vrh je ujedno jedini vidikovac na Bitoraju. Prvi zapisani uspon na Burni Bitoraj izveo je V. Borbas iz Pešte oko 1875. godine. Česta i snažna bura pribavila je Bitoraju i ime Burni Bitoraj. Malo ispod vrha (15') nalazi se jednostavno drveno planinarsko sklonište Bitorajka o kojemu skrbi PD Bitoraj iz Zagreba. Sklonište se snabdijeva vodom iz cisterne, a za noćenje treba ponijeti spavaću vreću. Vidik: Vidik je orijentiran prema istoku - u dubini se lijepo vidi zanimljiva skupina rastrganih stijena, a u daljini naselja Sunger i Mrkopalj Žig: Na vrhu je uzidan metalni žig

Samarske stijene

Vrh Samarskih stijena nalazi se u zapadnoj skupini Samarskih stijena. To je kamenita glavica koja izviruje iz šume. Samarske stijene sastoje se od dvadesetak bijelih kamenitih skupina, a za razliku od Bijelih stijena nemaju izrazita grebena, a ni vitkih i elegantnih oblika. Kamenjaci su poput čunjeva i većinom gromadni i slojevito raspucani. Ponikve su većinom obrasle miješanom šumom, a jele i smreke što se uspinju do vrhova daju cijelom tom parku izvanrednu slikovitost. Vidik: S vrha se pruža vidik prema južnoj skupini stijena, a na ostale strane ograničen je šumom. Žig: Na vrhu se nalazi kutija s upisnom knjigom i gumenim žigom, te metalni žig vrha.

Bijele stijene

Vrh Bijelih stijena je golema stijena okomitih strana. Na području Bijelih stijena priroda je stvorila galeriju krških oblika: brojne okomite, bijele, pedesetak metara visoke stijene te duboke neprohodne ponikve i ponore s vječnim snijegom na dnu. Hrbat sa stjenovitim vrhovima planinarima je dobro poznat unatoč teškoj prohodnosti, no ispod hrpta još ima dijelova koji su posve nepoznati. Područje Bijelih i Samarskih stijena ima status strogoga prirodnog rezervata. Vidik: S vrha se pruža lijep vidik na Bjelolasicu i Klek te na bezbrojne bijele kukove u okolini. Žig: Metalni žig uzidan je na stijeni na vrhu.

Kolovratske stijene

Kolovratske stijene pružaju se južno od skupine Samarskih i Bijelih stijena, kao osamljen greben na samome rubu Velike Kapele, tamo gdje se njezini pristranci počinju spuštati prema moru. Stjenoviti vršni dio grebena Kolovratskih stijena dugačak je oko 1 km. Vršni dio sastoji se od dva kamenita vrha koji izviruju iz šume. Zapadni je visok 1099 m, a istočni 1090 m. Istočni vrh, na koji vodi planinarska markacija, izrazita je stijena visoka 15 m s koje se pružaju lijepi vidici na Dulibu i kuću Stalak, a preko nje na Veliku Javornicu. Na viši, zapadni vrh nema označenog prilaza. Vidik: S Kolovratskih stijena pruža se pregledan vidik na goranske šume i na more (u daljini) Žig: Metalni uzidan je u stijenu, uz trasu Kapelskog planinarskog puta

Balinovac

Balinovac je stjenovit vrh u zavižanskoj skupini vrhova, koji jugozapadnim dijelom ograđuje Botanički vrt u Modrić docu. Unatoč razmjerno maloj visini u odnosu na obližnji Veliki Zavižan, gledan iz Botaničkog vrta djeluje impozantno zahvaljujući stijenama, a kako je vidik s njegova vrha otvoren prema moru, privlačan je planinarski cilj. Uspon na Balinovac zanimljiv je i zato što započinje u Velebitskom botaničkom vrtu. Vrt je 1966. godine osnovao zagrebački planinar i botaničar prof. Fran Kušan. Kod drvene kućice počinje kružna staza koja posjetitelju omogućuje da za pola sata šetnje vidi stotine biljnih vrsta, među kojima i velebitske endeme. Vidik: Vidik s vrha orijentiran je prema moru, a dobro se vide i svi vrhovi zavižanske skupine. Žig: Metalni žig se nalazi na vršnoj stijeni.

Gromovača

Gromovača je najviši vrh Rožanskih kukova. Sam vrh je kamenit, ali ne odaje dojam osobite visine. Posjet Gromovači zanimljiv je i zbog toga što posjetitelj na prilazu ima priliku upoznati najljepši dio Premužićeve staze, građenog uzdužnog puta koji se proteže od Zavižana do Baških Oštarija u dužinu od 57 km, prolazeći kroz najljepše i najnepristupačnije predjele Velebita. Posebno je impresivna dionica Premužićeve staze kroz inače posve nepristupačan krš Rožanskih kukova, i to je uistinu pravo graditeljsko remek-djelo. Vidik: Gromovača je najpregledniji vidikovac na veličanstveni kameniti labirint Rožanskih kukova. Izniman je i vidik na more, a s vrha se u daljini može vidjeti i planinarski dom Zavižan. Žig: Na vrhu je ugrađen metalni žig nekoliko metara istočno od vršne točke.

Krajačev kuk

Krajačev kuk ističe se kao markantan vrh u južnom dijelu Rožanskih kukova. Čine ga dva izrazita vrha koji svojom slikovitošću i položajem privlače pogled planinara na Premužićevoj stazi. Ime mu podsjeća na Ivana Krajača, predsjednika Hrvatskoga planinarskog društva koji ga je prvi opisao i koji je kao ministar u vladi Kraljevine Jugoslavije namaknuo novac za ostvarenje Premužićeve zamisli o gradnji turističke staze vršnim dijelom Velebita. Vidik: S vrha se lijepo vide svi vrhovi u Rožanskim i Hajdučkim kukovima te Veliki Kozjak. Žig: Metalni žig nalazi se na vrhu.

Zečjak

Zečjak je prekrasan vrh i vrlo zahvalan vidikovac zbog svog položaja i travnatih padina te lijepog grebenskog puta do njegova vrha. Vidik: Vidici se šire na Jadransko more od Učke do Ravnih kotara kod Zadra, na vrhove sjevernog i srednjeg Velebita i daleko prema Lici. Žig: Na vrhu je ugrađen metalni žig.

Budakovo brdo

Budakovo brdo je slikovit gorski hrbat u središtu srednjeg Velebita, u vršnom dijelu potpuno travnat i po tome izdaleka prepoznatljiv. Na širem području Budakova brda nalazi se jedno od četiri poznata staništa čuvene velebitske degenije. Vidik: Zbog svoga položaja i visine pruža vidik i na primorsku i na kopnenu stranu Velebita. Žig: Na vrhu je kutija za upisnu knjigu, a metalni je žig zavaren na stupu ispod kutije.

Bačić kuk

Bačić kuk je najviši i najsjeverniji kuk u nazubljenom nizu Dabarskih kukova. Sam vršni dio je vrlo uzak, a uspon na njega zahtjevan. Vidik: S vrha koji ima oblik malog izduženog kamenog grebena pruža se nenadmašan vidik na Dabarske kukove koji poput hrpta strše iz šumskog zelenila, pružajući se u jugoistočnom smjeru prema Baškim Oštarijama. Žig: Završni dio uspona je zahtjevan, pa je žig vrha u stijenama ograđenom docu 10' pod vrhom koji je dostupan svakom planinaru. Na tom mjestu je i metalni žig.

Planinarsko sklonište Ždrilo

Planinarsko sklonište Ždrilo je lijepo, moderno uređeno planinarsko sklonište nadomak Piskovitoj kosici i važna točka na uzdužnom Velebitskom planinarskom putu. Sklonište se sastoji od jedne funcionalno uređene prostorije u kojoj su peć, stol s klupama i ležaji za noćenje. Arhitekt je Ivan Juretić.

Veliki Stolac

Veliki Stolac je najviši u primorskom nizu vrhova koji s istočne strane zakriljuje Šugarsku dulibu.Uspon na vrh je zahvalna dopuna posjetu Šugarskoj dulibi, prostranoj krškoj uvali iza prvog niza primorskih vrhova. Na širem području Velikog Stolca, na ograničenom prostoru, nalazi se jedno od četiri poznata staništa endemske velebitske degenije. Na Šugarskoj dulibi nalazi se metalni kontejner koji služi kao planinarsko sklonište (300 m od njega su ruševine lugarnice i cisterna s pitkom vodom). Vidik: S vrha se pruža pregledan panoramski vidik prema moru, a otok Pag vidi se u cijeloj dužini. Žig: Na stijeni vrha ugrađen je metalni žig.

Debeli kuk

Debeli kuk je, unatoč za Velebit skromnoj visini, iznimno lijep razgledni vrh sa širokim vidikom orijentiranim prema moru. Nalazi se malo sjeverozapadno od prostrane visoravni Stap na kojoj je planinarsko sklonište »Tatekova koliba«, a sjeverno od kamena Čučavca. Područje između Visočice i vrhova iznad Paklenice ne odlikuje se visokim vrhovima, a glavni planinarski ciljevi orijentirani su na primorsku stranu. To je krški teren u kojem je najzanimljiviji niz od nekoliko prostranih šumovitih duliba te velika krška polja koja su sve do druge polovice 20. stoljeća služila za ispašu stoke. Vidik: S vrha se lijepo vidi široko područje južnog Velebita, te more i otok Pag. Žig: Žig je u stijeni pod vrhom (na rubu livade i stijene), 5' ispod vrha. Metalni žig je na vrhu na kamenu sa suprotne strane metalnog tuljca.

Planinarsko sklonište Zavrata

Planinarsko sklonište Zavrata nalazi se na sjeverozapadnom rubu osamljenoga krškog polja Zavrate nadomak Malog Rujna. To je stara pastirska kuća preuređena u jednostavno planinarsko sklonište.

Bojin kuk

Bojin kuk je najviši vrh u Bojincu, području neobično slikovitih vapnenačkih kukova. O ljepoti Bojinca najbolje svjedoči činjenica da su granice Nacionalnog parka Paklenica proširene tako da Park obuhvati i Bojinac kao zapadnu, izdvojenu cjelinu. Iako je Bojinac iznimno slikovit, treba imati na umu da je uspon na najviši Bojin kuk zahtjevan pa se ne preporučuje neiskusnim planinarima. Vidik: S vrha se lijepo vidi more i prostrana visoravan Velikog i Malog Rujna, no najveću pozornost ipak privlače okolni uspravni kukovi Bojinca. Vidik s Bojina kuka jedan je od najljepših na južnom Velebitu. Žig: Metalni žig se nalazi na vrhu.

Planinarsko sklonište Struge

Planinarsko sklonište Struge nalazi se na središnjem dijelu Struga, oko 10’ od bunara Marasovca. To je drveni bungalov koji su za planinarske potrebe uredili članovi zadarskog HPD-a Paklenica. Voda se uzima s bunara Marasovca.

Planinarski dom Paklenica

Planinarski dom Paklenica lijepa je katnica s dva krila na početku klanca Velike Paklenice. U zidanom prizemlju su blagovaonica i kuhinja, a na drvenom katu spavaonice s ukupno 40 ležaja. Pred domom je prostrana terasa za odmor pokraj koje žubori potok Paklenica. Kuća je smještena na dnu doline, upravo na sastavu potoka Paklenice i Brezimenjače.

Vaganski vrh

Vaganski vrh je najviši vrh Velebita. Tjeme mu je zapravo široko ravno bilo pokriveno gustom travom pa ne pruža dojam najvišeg vrha. Do primorskog ruba ima oko 20' laka hoda, a vrijedi ga poduzeti zbog vidika niz okomite stijene u Veliku Paklenicu. Vidik: Vidik s vrha je orijentiran prema Lici, a posebno se lijepo vidi Sveto brdo. Žig: Metalni žig nalazi se pokraj oznake vrha.

Planinarsko sklonište Ivine vodice

Planinarsko sklonište Ivine vodice je zidana prizemnica s jednom prostorijom i drvenim tavanom. U blizini kuće je cisterna s pitkom vodom. Svojim položajem na pola puta između Paklenice i Svetog brda te pogodnim smještajem uz vodu i šumu sklonište služi kao pogodno mjesto za predah, opskrbu vodom ili noćenje pri usponu na najviše velebitske vrhove. Za noćenje treba ponijeti podložak i vreću za spavanje.

Sveto brdo

Sveto brdo je najmarkantniji vrh Velebita i posljednji visoki vrh u nizu vrhova nad Paklenicom. Po visini je drugi velebitski vrh - samo 6 metara je niži od Vaganskog vrha. Na samome vrhu stoji velik metalni križ i ploča na kojoj je ispisano deset Božjih zapovijedi. Vidik: Zahvaljujući svojem istaknutom položaju, Sveto brdo omogućava nesmetan vidik i na ličku i na primorsku stranu. Žig: Na stijeni dvadesetak metara sjeverozapadno od vrha uzidan je metalni žig.

Planinarsko sklonište Dušice

Planinarsko sklonište Dušice nalazi se na slikovitom području nekadašnjih pašnjaka Dušice pod Svetim brdom. Ulazna prostorija je mala blagovaonica. U skloništu ima mjesta za noćenje 12 planinara. Dvadesetak metara od skloništa je spremište za drva i pomoćni materijal. Sklonište nema vode, ali su u blizini dva izvora koji ne presušuju. Jedan se izvor vode nalazi na deset minuta hoda od skloništa, u pravcu stanova na Dušicama (s lijeve strane), a natkriven je valovitim pločama. Drugi izvor nalazi se odmah ispod stanova, uz stazu prema Svetom Roku.

Comments

You can add a comment or review this trail